Natanijel Poper

  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 20 дана
    Ali sistem je bio zamišljen tako da ni bitkoina, kao ni zlata, nikad ne bude u velikim količinama – samo dvadeset i jedan milion bi bio pušten u promet – i bilo bi teško falsifikovati ih. Kao što je slučaj i sa zlatom, da bi se proizveli novi bitkoini, bio je potreban rad – u ovom slučaju, kompjuterski rad.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    Kako se izrazio sociolog Najdžel Dod,11 valjan novac nam „omogućava da pretvorimo kvalitativne razlike između predmeta u kvantitativne razlike, koje nam onda omogućavaju razmenu“.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    Ključna odlika uspešnog novca, vremenski gledano, nije ko ga je izdao – pa čak ni koliko je lako prenosiv ili izdržljiv – već broj ljudi voljnih da ga upotrebljavaju.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    dvadesetom veku dolar je služio kao globalna valuta, uglavnom zato što je većina ljudi verovala da Sjedinjene Države i njihov monetarni sistem imaju praktično najveće izglede za preživljavanje. Ovo objašnjava zašto su ljudi prodavali lokalne valute i štedeli u dolarima.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    Engleska reč money, novac, potiče od imena starorimske boginje Junone Monete, u čijim se hramovima kovao novac.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    Predstavnicima Saveznih rezervi podarene su moć i nezavisnost kakve nema gotovo nijedan drugi državni zvaničnik, a zadatak zaštite državne valute poveren je naročitoj agenciji, Tajnoj službi, koja je tek kasnije dobila i dodatnu odgovornost da štiti predsednikov život.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    Bak je kreativno iskoristio jedan od glavnih elemenata kriptografije s javnim ključem: kriptografske funkcije za sažimanje ili heš funkcije. To su matematičke jednačine koje je lako rešiti, ali je teško na njih primeniti obrnuti inženjering, baš kao što je manje-više lako pomoću papira i olovke pomnožiti 2.903 sa 3.571, ali je daleko teže ustanoviti koja dva broja treba pomnožiti da bi se dobilo 10.366.613. U suštini, kod heškeša, kompjuteri su morali da dokuče koja dva broja se mogu pomnožiti da bi se dobio rezultat 10.366.613, premda su posredi bili znatno teži matematički problemi. Zapravo su bili toliko teški da je računar mogao samo više puta da nagađa s ciljem da naposletku nađe pravi odgovor. Kada bi kompjuter došao do odgovora, zaradio bi heškeš.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    Stvaranje heškeša ovim metodom bilo je korisno u kontekstu digitalnog novca jer je postizalo cilj: da heškeš bude redak i teško dostupan – a to je odlika valjanog novca, ali ne i digitalnih fajlova, koji se uglavnom lako daju umnožiti. Računaru je bio potreban velik trud da bi stvorio svaku novu jedinicu heškeša, i stoga je sam taj proces zadobio ime proof-of-work (dokaz o radu)***** – što će kasnije postati glavna inovacija na kojoj će se zasnivati bitkoin.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    , Sabo i Fini su pokušavali da savladaju problem dažbina i prepreka trenutnog finansijskog sistema, u kom banke naplaćuju takse na svaku transakciju i otežavaju vam slanje novca preko državnih granica.
  • Uroš Veselinovićje citiraoпре 15 дана
    „Želimo potpuno anonimne, prenosive jedinice za razmenu, i transakcije po izuzetno niskim cenama. Ako nam to pođe za rukom (a očito pojedini ljudi oprobavaju digikeš i još ponešto slično), banke će postati zastareli fosili, baš kao što i zaslužuju“, izjavio je Bak na sajferpankerskoj listi uskoro nakon što je pustio heškeš u promet.
fb2epub
Prevucite i otpustite datoteke (ne više od 5 odjednom)