Džejms Suzman

  • b9220997170je citiraoпрошле године
    rad svesno ulaganje energije ili truda u neki zadatak da bi se ostvario određeni cilj.
  • b9220997170je citiraoпрошле године
    Prva tačka susretanja nastaje kada su ljudi ovladali korišćenjem vatre, verovatno pre oko milion godina. Jer kada su ovladali korišćenjem vatre kao izvorom energije, dobili su više slobodnog vremena. Otada više nisu toliko često morali da idu u lov, dobili su sredstvo zahvaljujući kojem im je bilo toplo i mogućnost da obogate svoju ishranu, a tako obogaćena ishrana je podstakla razvoj mozga, večito gladnog energije i sve više uposlenog.
  • b9220997170je citiraoпрошле године
    Druga presudna tačka susreta zbila se u novije vreme i izazvala je mnogo veću promenu. Događa se pre dvanaest hiljada godina kada su neki naši preci počeli redovno da prave zalihe hrane i eksperimentišu sa uzgajanjem biljaka, što je izmenilo njihov odnos prema sopstvenoj okolini, odnos jednih prema drugima, prema oskudici i prema radu.
  • b9220997170je citiraoпрошле године
    Treća tačka susreta nastupa kada ljudi počinju da stvaraju gradove i gradiće, pre otprilike osam hiljada godina, onda kada su neka poljoprivredna društva uspevala da proizvode dovoljno veliku količinu viška hrane da su mogla da izdržavaju brojno urbano stanovništvo. Taj trenutak ujedno predstavlja i važno novo poglavlje u istoriji rada – ono koje se ne određuje potrebom da se energija akumulira obrađivanjem zemlje, već zahtevima da se ona troši. Stvaranje prvih gradova označava i začetak nastajanja potpuno novih veština, zanimanja, poslova i zanata koji su bili nezamislivi u zemljoradničkim ili sakupljačkim zajednicama.
  • b9220997170je citiraoпрошле године
    Četvrtu tačku susreta označava pojava radionica i fabrika iz čijih visokih dimnjaka je kuljao dim. Stanovništvo zapadne Evrope je, naime, naučilo kako da oslobodi energiju iz fosilnog goriva i transformiše je u do tada nezamisliv materijalni prosperitet.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Najbliže univerzalnoj definiciji „rada“ – onoj u vezi kojom bi se složili lovci-sakupljači, trgovci izvedenim hartijama od vrednosti, mali poljoprivrednici koji teškim radom izdržavaju porodice i svi ostali – jeste da je rad svesno ulaganje energije ili truda u neki zadatak da bi se ostvario određeni cilj.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Odreći se ideje da ekonomski problem večito proganja čovečanstvo ne znači samo proširiti definiciju rada na ono što ne obuhvata jedino posao koji radimo da bismo se izdržavali. Znači na novi način sagledati naš dubok i intenzivan istorijski odnos sa radom, od samih početaka života do naše užurbane sadašnjosti. Ujedno znači postaviti mnoga pitanja. Zašto sada radu pridajemo toliko veliki značaj, mnogo veći nego što su mu pridavali naši preci, lovci-sakupljači? Zašto smo, u eri obilja kakvog nikad pre nije bilo, i dalje toliko mnogo preokupirani retkošću resursa?

    Da bismo odgovorili na ta pitanja, moramo da iskoračimo iz granica tradicionalne ekonomije i upustimo se u svet fizike, evolucione biologije i zoologije. No možda je najvažnije što odgovori iziskuju uvođenje perspektive socijalne antropologije.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    U mapiranju istorije našeg odnosa prema radu, najočiglednije je krenuti dvema stazama koje se presecaju.

    Krećući se prvom stazom, otkrivamo priču o našem odnosu prema energiji. U svom najfundamentalnijem obliku, rad je uvek razmena energije, a sposobnost za rad jeste ono po čemu se živa bića razlikuju od mrtve, nežive materije. Jer samo živa bića aktivno traže i koriste energiju iz sasvim konkretnih razloga – da bi živela, razvijala se i razmnožavala.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Ta staza nastaje u trenutku kada je izvor energije nekako uspeo da spoji molekule u haotičnom kretanju i oformi žive organizme. Staza se takođe neprestano i sve brže širi, jer se sam život širio površinom Zemlje i evoluirao tako da može da koristi nove izvore energije, između ostalih Sunčevu svetlost, kiseonik, meso, vatru i na kraju fosilno gorivo.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Druga staza prati evoluciono i kulturološko putovanje čovečanstva. Prve prekretnice na tom putovanju bile su grube kamene alatke, pradavna ognjišta, ukrasne perlice. Kasnije prekretnice imaju oblik moćnih mašina, gigantskih gradova, berza, industrijske poljoprivrede, država-nacija i kompleksnog, velikog sistema mašina gladnih energije. Tu je i mnoštvo nevidljivih prekretnica. To su ideje, zamisli, ambicije, nade, navike, rituali, običaji, institucije i priče – osnovni elementi od kojih nastaju kultura i istorija.
fb2epub
Prevucite i otpustite datoteke (ne više od 5 odjednom)