bookmate game
hr

Nebojša Jovanović

  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Stalni progoni i zabrane posedovanja zemlje i bavljenja zemljoradnjom preorijentisali su njihov duh ka trgovini, sitnim zanatima i novčanom poslovanju
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Zauzvrat se doselio izvestan broj nemačkih Jevreja, mahom iz Požuna, Manhajma i Praga
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Austrijske vlasti su ih smatrale za „zlo koje se ne može iskoreniti, ali ga zato ne treba puštati da se razvije“
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Uz postojanje svih strogih odredaba i zabrana, Jevreji su ipak imali i jednu srećnu okolnost: najuticajniji čovek kod tadašnjeg upravnika Srbije, princa Aleksandra Virtemberškog bio je njegov finansijski savetnik, izvesni Sampson
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Vređani i zapostavljani, jedni na jedan, drugi na drugi način, možda su prvi put osetili izvesnu bliskost i potrebu za uzajamnim pomaganjem (najviše novčanim) u nevolji, koja će kasnije doneti više rezultata, a s tim i laganu sumnjičavost i zahlađenje stava turskih poglavara prema Jevrejima kad se od 1739. godine budu vratili u Beograd
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    U jednom zapisu provlači se mišljenje da su Srbi bili kivni na Jevreje više „zbog varanja u trgovini negoli zbog zakona (vere)“ i da su ih zbog toga sinodalnim zaključkom proterali ne samo iz grada nego iz cele zemlje, a da su se nakon toga ovi razišli po Sremu i po Bosni.35 S obzirom na to da su pre toga, zajedno
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Tek nakon Drugog ustanka 1815. i stvaranja poluautonomne Srbije Miloša Obrenovića, Jevrejska mahala je ponovo oživela zahvaljujući brojnim doseljenicima iz Sofije, Bitolja, Bukurešta i Rusije i povratnicima iz progonstva.
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    Kao što su tada bili lojalni turski podanici, tako su se i od 1815. prilagođavali novim prilikama. Trudili su se da u političkim događajima ne uzimaju nikakvog učešća i da se uvek drže one strane od koje su očekivali sigurniju zaštitu i, kako zaključuje Tihomir R. Đorđević, veću korist.40
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    U oktobru 1834. godine tužili su se knezu Milošu na Upravu varoši Beograda da se od njih naplaćuje porez na vrlo strog način i molili za čovečnije postupanje. Knez je odmah naredio da se sa njima ne sme postupati grubo.44
  • Filip Gajinje citiraoпре 6 месеци
    44 Ali godinu dana kasnije solidarno su se oduprli plaćanju danka, smatrajući da je na njih razrezano više nego na druge; pošto to nije bilo tačno, izazvali su knežev bes i čak pedesetorica Jevreja su završili u pritvoru!45
fb2epub
Prevucite i otpustite datoteke (ne više od 5 odjednom)