Knjige
Džejms Suzman

Rad: Od kamenog doba do robota

  • b9220997170je citiraoпрошле године
    rad svesno ulaganje energije ili truda u neki zadatak da bi se ostvario određeni cilj.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Iako su mnogi na samom vrhu nekako uspeli da za sebe izdejstvuju veće plate, ekonomski krah je izazvao ogroman gubitak poverenja javnosti u ekonomiste. Jer, ako takozvani stručnjaci nisu videli da predstoji kriza, onda postoji valjan razlog da se preispita njihova stručnost. Problem je bio što su ljudi, pošto se ekonomija toliko dugo predstavljala kao nauka, počeli na stručnost uopšte, što je u datom kontekstu bilo sasvim razumljivo, da gledaju s više sumnjičavosti, čak i na stručnost u mnogo čvršće utemeljenijim naukama poput fizike i medicine. I tako je neočekivana kolateralna šteta finansijske krize bilo gubljenje svojevremeno gotovo potpunog poverenja u naučnike koji upozoravaju na klimatske promene izazvane opasnim delatnostima ljudi i epidemiologe koji su se trudili da objasne važnost imunizacije.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Iako su mnogi na samom vrhu nekako uspeli da za sebe izdejstvuju veće plate, ekonomski krah je izazvao ogroman gubitak poverenja javnosti u ekonomiste. Jer, ako takozvani stručnjaci nisu videli da predstoji kriza, onda postoji valjan razlog da se preispita njihova stručnost. Problem je bio što su ljudi, pošto se ekonomija toliko dugo predstavljala kao nauka, počeli na stručnost uopšte, što je u datom kontekstu bilo sasvim razumljivo, da gledaju s više sumnjičavosti, čak i na stručnost u mnogo čvršće utemeljenijim naukama poput fizike i medicine. I tako je neočekivana kolateralna šteta finansijske krize bilo gubljenje svojevremeno gotovo potpunog poverenja u naučnike koji upozoravaju na klimatske promene izazvane opasnim delatnostima ljudi i epidemiologe koji su se trudili da objasne važnost imunizacije.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Iako su mnogi na samom vrhu nekako uspeli da za sebe izdejstvuju veće plate, ekonomski krah je izazvao ogroman gubitak poverenja javnosti u ekonomiste. Jer, ako takozvani stručnjaci nisu videli da predstoji kriza, onda postoji valjan razlog da se preispita njihova stručnost. Problem je bio što su ljudi, pošto se ekonomija toliko dugo predstavljala kao nauka, počeli na stručnost uopšte, što je u datom kontekstu bilo sasvim razumljivo, da gledaju s više sumnjičavosti, čak i na stručnost u mnogo čvršće utemeljenijim naukama poput fizike i medicine. I tako je neočekivana kolateralna šteta finansijske krize bilo gubljenje svojevremeno gotovo potpunog poverenja u naučnike koji upozoravaju na klimatske promene izazvane opasnim delatnostima ljudi i epidemiologe koji su se trudili da objasne važnost imunizacije.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Prelazak sa lovačko-sakupljačkog načina života na poljoprivrednu proizvodnju, kada se sagleda u odnosu na milione godina istorije čovečanstva, jeste bio revolucionaran. Promenio je način na koji su ljudi živeli, promenio je način na koji su razmišljali o svetu, način na koji su radili, te naglo povećao količinu energije koju su uzimali iz prirodnih resursa, biljnih i životinjskih. I dogodio se u deliću evolucione sekunde. Ali nijedan učesnik te revolucije nije mislio da radi nešto posebno značajno. Najzad, kada se sagleda u odnosu na životni vek jedne osobe ili čak u odnosu na niz generacija, prelazak na bavljenje poljoprivredom odvijao se postepeno. Ljudi i mnoštvo biljaka i životinja polako ali neumitno sve više su se povezivali i time zauvek promenili jedni druge.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Čak i ako je pod svojom izjavom o kuvanju podrazumevao krupnu metaforu pre nego istorijsku činjenicu, kuvanje jeste, verovatno rečitije od ičeg drugog, simbolizovalo pojavu kompleksne kulture u evoluciji čoveka, jer je određujuće svojstvo kulture sposobnost da se sa svesnom namerom i s maštom predmeti preobražavaju od „sirovog“ prirodnog stanja u kuvano stanje, u kulturu.

    A to je, naravno, odlika koja definiše rad. Baš kao što se sirova hrana „prerađuje“ u obrok ljudskim delanjem i vatrom, tako i stolar preobražava drvo u nameštaj, proizvođač plastičnog escajga oblikuje hemijske komponente u plastične noževe, učitelj radi ne bi li učenike iz stanja neznanja doveo do spoznaje, a direktor marketinga radi na tome da nagomilane akcije preobrazi u unosan profit.

    U današnje vreme malo je antropologa, ako uopšte i ima nekog, koji slede Levi-Strosov strukturalistički metod. Otkrića u kognitivnim naukama pokazala su da je naš um – i da su naše kulture – mnogo više od onog mekušca u školjki i njegovih binarnih opozicija i asociranja. Znamo i da ne prave sva društva razliku između prirode i kulture onako kako je Levi-Stros pretpostavio da čine, i da su naše kulture mnogo više delo onoga što činimo svojim telom nego što su Levi-Stros i njegovi istomišljenici uopšte shvatali. Ali ideja o razumevanju kultura kao sistema i dalje utiče na većinu antropoloških istraživanja, kao i ideja da je za razumevanje svakog pojedinog kulturnog delanja, verovanja ili norme neophodno razumeti šta oni nisu.

    I upravo tu Levi-Strosov strukturalistički model pridodaje još jednu važnu dimenziju istoriji rada, jer ukazuje na to da je vatra zahvaljujući kojoj su naši preci stekli više slobodnog vremena istovremeno udahnula život u pojmovnu suprotnost slobodnog vremena, a to je rad, i tako poslala našu vrstu na putovanje od lovačko-sakupljačkog života u šumama do fabrika.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Veštine potrebne da bi se izveli zaključci o kompleksnom značenju iz tragova u pesku nisu samo pokazatelj ponašanja rukovođenog jasnom i svesnom namerom koje sada dovodimo u vezu sa ljudima, već i kognitivnih osobina neophodnih za korišćenje gramatike i sintakse na sofisticiraniji način nego što to čini Koko. Drugim rečima, lov je gotovo izvesno spadao u evolucione pritiske koji su podstakli razvoj sposobnosti naših davnih predaka da oforme kompleksan sistem jezika. Podjednako je važno što je takav način lova uticao i na oblikovanje njihove socijalne inteligencije i društvenog povezivanja, kao i na izgrađivanje strpljenja, istrajnosti i odlučnosti koji su i danas svojstveni našem pristupu radu.

    I druge osobine, o kojima nemamo očiglednih arheoloških dokaza, sigurno su uticale na povećanje delotvornosti naših predaka kada su išli u potragu za hranom. Nesumnjivo najznačajnija od svih tih veština nije samo pomogla da veliki mozak naših predaka dobije neophodnu hranu, nego je izazvala i najvažniju energetsku revoluciju u istoriji čovečanstva. To je veština korišćenja vatre.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Dugo se smatralo da je za lingvističke procese isključivo zadužen jedan visoko specijalizovan i anatomski celovit deo u mozgu – Brokina zona – ali sada znamo da Brokina zona ima važnu ulogu i u nelingvističkim oblicima ponašanja kao što je pravljenje i korišćenje alatki,9 što znači da je moguće da su evolucioni pritisci povezani sa pravljenjem i korišćenjem alatki bili presudni u ranom razvoju jezika.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Četvrtu tačku susreta označava pojava radionica i fabrika iz čijih visokih dimnjaka je kuljao dim. Stanovništvo zapadne Evrope je, naime, naučilo kako da oslobodi energiju iz fosilnog goriva i transformiše je u do tada nezamisliv materijalni prosperitet. Upravo tada, početkom osamnaestog veka, obe staze se šire naglo i brzo. Postaju zakrčenije, na njima je sve više velikih gradova, sve više ljudi, sve više biljaka i životinja koje su naši preci pripitomili. Takođe je i užurbanije na njima, zbog naše žestoke kolektivne obuzetosti retkošću resursa i radom – što je paradoksalno, pošto je bilo više dobara i robe nego ikada ranije u istoriji.
  • Jovana Spasićje citiralaпрошле године
    Treća tačka susreta nastupa kada ljudi počinju da stvaraju gradove i gradiće, pre otprilike osam hiljada godina, onda kada su neka poljoprivredna društva uspevala da proizvode dovoljno veliku količinu viška hrane da su mogla da izdržavaju brojno urbano stanovništvo. Taj trenutak ujedno predstavlja i važno novo poglavlje u istoriji rada – ono koje se ne određuje potrebom da se energija akumulira obrađivanjem zemlje, već zahtevima da se ona troši. Stvaranje prvih gradova označava i začetak nastajanja potpuno novih veština, zanimanja, poslova i zanata koji su bili nezamislivi u zemljoradničkim ili sakupljačkim zajednicama.
fb2epub
Prevucite i otpustite datoteke (ne više od 5 odjednom)