Pero Simić

Pero Simić (1946–2016) rođen je u selu Skočić kod Zvornika, Bosna i Hercegovina. Po profesiji je novinar, a po obrazovanju je ekonomista. Od 1968. do 1970. bio novinar fabričkog lista Viskoza u Loznici. Od 1971. do 1973. bio je predsednik Saveza omladine Srbije. Od 1973. do 2008. novinar Večernjih novosti u Beogradu. Od novembra 1998. do marta 2000. glavni i odgovorni urednik „Večernjih novosti“ i direktor Kompanije Novosti a.d.

O nepoznatim stranicama iz Titove biografije i kontroverzama iz naše novije prošlosti, pisao je i u mnogim drugim srpskim i jugoslovenskim listova i časopisa, a u inostranstvu u „Večernjoj Moskvi“ i bečkom „Forumu“. Pored vodećih beogradskih arhiva, šest puta je boravio na arhivskim istraživanjima u Moskvi.

Objavio je 17 publicističkih i istoriografskih knjiga: „Neizvesna prošlost“, 1986; „Lanci dogme“, 1988; „Kada Tito, Kako Tito, Zašto Tito“, 1989; „Tito agent Kominterne“, 1990; „Oproštaj bez milosti“, (koautor s Jovanom Kesarom, 1990); „U krvavom krugu – Tito i raspad Jugoslavije“ (1993, drugo izdanje pod naslovom Slom Titovog carstva 1999); „Ode vožd (pad Slobodana Miloševića)“, 2001; „Vatre i potop – u vrtlogu porodičnog srbolenda“, (koautor s Dejanom Lukićem), 2001; „Srbija zemlja neobjašnjiva“, 2003; „Svetac i magle“, 2005; „Raspeto Kosovo“, 2006; „Iskušenja srpske elite – dokumenti o radu Srpskog kulturnog kluba“, 2006; „Tito, tajna veka“, 2009. (prevedena na sve jezike naroda bivše Jugoslavije u tiražu od 61.500 primeraka); „Titov dnevnik“, 2009; „Tito, strogo poverljivo – arhivski dokumenti“ (koautor sa Zvonimirom Despotom), 2010; „Vreme jedne mladosti“ (koautor s Đokom Stojičićem i Miroslavom Markovićem), 2010; „Draža - smrt duža od života“, 2012.

Hrvatski i slovenački istoričari i novinari proglasili su ga 2009, odnosno 2010. godine, za „najboljeg poznavatelja Tita u svijetu“ i za „najvećeg svetskog titologa“.

Osim u republikama bivše Jugoslavije, Simićeva biografija Josipa Broza Tita objavljena je i u Poljskoj, Bugarskoj, Austriji i Nemačkoj.

Citati

Katarina Ristićje citiraoпре 2 године
За потребе дневне политике исконструисана је доктрина како су се сви југословенски народи, чак и народности, подједнако борили и жртвовали за ослобођење Југославије, што је представљало велику историјску неправду према Србима који су чинили већину свих југословенских ратних жртава.
Katarina Ristićje citiraoпре 2 године
И поврх свега, споменик у Јасеновцу, подигнут тек двадесет једну годину по завршетку рата, до краја живота никад није посетио, а поред њега је безброј пута пролазио.
Katarina Ristićje citiraoпре 2 године
Хиљаде Срба и даље су, готово по инерцији, чешће одлазиле на његов гроб него на хумке оних који су им живот дали, а многи од њих и данас га сматрају највећом личношћу српске историје, иако Тито уопште није био Србин.

Utisci

Radmilo Kuzmićje podelio/la utisakпре 9 месеци
👍Vredna čitanja

  • Pero Simić
    Broz protiv Tita
    • 108
    • 8
    • 4
    • 8
    Knjige
  • b5764601696je podelio/la utisakпре 2 године
    👍Vredna čitanja

  • Pero Simić
    Broz protiv Tita
    • 108
    • 8
    • 4
    • 8
    Knjige
  • fb2epub
    Prevucite i otpustite datoteke (ne više od 5 odjednom)